Epigram Mihovila Vrančića

Zahvaljujući Digitalnoj knjižnici Donje Šleske (Poljska), na internetu je u cijelosti dostupno digitalizirano krakovsko izdanje Juvenala iz 1529 [Junii Juvenalis Aquinatis Satirae Decem et sex, ad imitationem Aldini exemplaris Emendatae...].

Na kraju tog izdanja jedan je epigram Šibenčana Mihovila Vrančića (1507-1571):

IVVENALIS AD LECTOREM
Casta minus si quae lector tibi nostra uidetur
Pagina, non est hoc quod mihi des uitio,
Nam quibus est animus peruersos carpere mores,
Dicere que carpant, crimina oportet, eos.

Michael VVrantius Dal. faciebat.

Servije u Dubrovniku

Jedan je rukopis Servijeva komentara uz Vergilijeva djela (danas u Lundu: Medeltidshandskrift 24, Lund University Library, Olim: Biblioth. Lilliebl. No. 3; Ms. H. L. a) fol. 14; Handskrifter. Klass. Lat. Servius, Commentary on Virgil. Italy, Northern (?), 15th century, mid, Latin) 1455. kupljen u Dubrovniku za određen iznos. Svjedoči o tome djelomično izbrisana bilješka s f. 260v:

Iste liber Servii est [conventus Ragusini] emptus ducatis ... a presbiteri Simeo filio Andre de Tr ... de Ragusio 1455 die 15 Iulii ...

Postoji i TEI XML kodiran opis rukopisa: [X], a rukopis je uvršten i u Europeanu: [X].

Evo slike dijela f. 260v.

Čobarnić, ispravak

Priređujući latinski epilij Dioklijada Josipa Čobarnića (1790-1852) za objavljivanje u zbirci CroALa (digitalizat s archive.org korigirao je Jakša Bilić, na čemu mu hvala), ustanovili smo da tri knjige tiskanoga djela sadrže ukupno 2325 stihova. U Hrvatskoj književnoj enciklopediji, međutim, piše da Dioklijada ima 2202 stiha. Podatak je vjerojatno preuzet iz Hrvatskog biografskog leksikona (tamo stoji isto, u članku čiji je autor Aleksandar Sunko, moj -- odličan! -- srednjoškolski profesor grčkog).

Brojio sam dvaput, mislim da ćemo Leksikografskom zavodu morati slati ispravke.

CroALa, inventura

Nekoliko brojčanih podataka o stanju zbirke Croatiae auctores Latini na dan 5. siječnja 2012. (488 godina nakon smrti Marka Marulića).

Prema službenim parametrima kojima se u Hrvatskoj mjeri znanstveni rad, digitalna zbirka Croatiae auctores Latini trenutačno sadrži[1]:

• 437.218 riječi


• 29.637.450 slovnih mjesta


• 16.465,25 kartica (oko 10.000 stranica)


• 1029 autorskih araka teksta

Sve ove riječi, kartice i arci pripadaju isključivo latinskim tekstovima hrvatskih autora (i autora povezanih s Hrvatskom), u znanstveno priređenim izdanjima, kodiranima u skladu s TEI XML standardom. Same su tekstove priredila 24 urednika.

Nismo računali bibliografske i prosopografske podatke, koji će također uskoro biti i službeno uključeni u zbirku (usp. npr. radnu zbirku poveznica na digitalizate hrvatskih latinista, te digitalnu prosopografiju hrvatskih latinista prema Leksikonu hrvatskih pisaca).



[1] Tehnička napomena. Gornje su brojke o zbirci dobivene upotrebom Linuxova wc alata (ne zezam se; usp. recept) na svim xml datotekama uključenim u CroALa, a slobodno dostupnim preko Sourceforge stranice projekta. Naredba je bila:

wc *.xml | awk '{print $3-$1}'

Profil hrvatskog latinizma

Radni dnevnik projekta "Profil hrvatskog latinizma" nalazi se [ovdje]. Projekt se izvodi na Odsjeku za klasičnu filologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, zahvaljujući Googleovoj evropskoj nagradi za digitalnu humanistiku (Google Digital Humanities Research Award 2011).

Projekt "Profil hrvatskog latinizma" ima dva neposredna cilja: istraživati neobične riječi u novolatinskim tekstovima, i prirediti digitalni popis novolatinskih autora, djela i izdanja (prvenstveno za Hrvatsku, potencijalno i za ostatak svijeta).