Croatiae auctores Latini, izdanje beta-2 (ljeto 2012)

Slobodno dostupna digitalna zbirka tekstova hrvatskih latinista Croatiae auctores Latini (prvi put objavljena 2009) ovog je ljeta doživjela temeljitu reviziju i proširenje. Trenutačno sadrži 4,749,805 riječi, 357 dokumenata, 156 autora iz razdoblja od 976. do 1984.

Osim standardnog obrasca za pretraživanje, zbirka sada ima kazalo autora, naslova i metara, a pri upoznavanju sustava i metoda istraživanja pomaže kratki tečaj CroALa: Schola (u nastajanju).

Croatiae auctores Latini i IANLS

Od 5. do 11. kolovoza u njemačkom gradu Münsteru održava se redovna dvogodišnja konferencija Međunarodnog društva za novolatinske studije, ovaj put petnaesta po redu (15th Congress of the International Association for Neo-Latin Studies - IANLS; sažeci svih izlaganja nalaze se ovdje, kao PDF knjižica). Među stotinjak izlagača sudjelovat će i nekoliko znanstvenika iz Hrvatske: Šime Demo, s referatom "Language and discourse in the canonical visitations of the Diocese of Senj-Modruš/Krbava (18th century)", Mislav Gregl, s referatom "Franciscus Ladanyi's De Gestis Banorum Regni Sclavoniae as a means of political representation", te Neven Jovanović, s referatom "Croatiae auctores Latini".

Čobarnić, ispravak

Priređujući latinski epilij Dioklijada Josipa Čobarnića (1790-1852) za objavljivanje u zbirci CroALa (digitalizat s archive.org korigirao je Jakša Bilić, na čemu mu hvala), ustanovili smo da tri knjige tiskanoga djela sadrže ukupno 2325 stihova. U Hrvatskoj književnoj enciklopediji, međutim, piše da Dioklijada ima 2202 stiha. Podatak je vjerojatno preuzet iz Hrvatskog biografskog leksikona (tamo stoji isto, u članku čiji je autor Aleksandar Sunko, moj -- odličan! -- srednjoškolski profesor grčkog).

Brojio sam dvaput, mislim da ćemo Leksikografskom zavodu morati slati ispravke.

Profil hrvatskog latinizma

Radni dnevnik projekta "Profil hrvatskog latinizma" nalazi se [ovdje]. Projekt se izvodi na Odsjeku za klasičnu filologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, zahvaljujući Googleovoj evropskoj nagradi za digitalnu humanistiku (Google Digital Humanities Research Award 2011).

Projekt "Profil hrvatskog latinizma" ima dva neposredna cilja: istraživati neobične riječi u novolatinskim tekstovima, i prirediti digitalni popis novolatinskih autora, djela i izdanja (prvenstveno za Hrvatsku, potencijalno i za ostatak svijeta).

Trankvil Alberiju

Oko 1518.-1519. Fran Trankvil Andreis boravio je u raznim njemačkim zemljama, tražeći, vjerojatno, posao na nekom sveučilištu. Usput je svoju latinističku kompetenciju dokazivao sastavljajući, vjerojatno brzo, elegantne prigodne epigrame. Tako je u Ingoldstadtu 1519. napisao popratni epigram uz prigodni svadbeni govor koji je održao profesor Matthias Alber (evo zapisa o njemu iz CERL i PND kataloga). Epigram i govor, uz više drugih tekstova, tiskani su u knjižici čiji je digitalizat slobodno dostupan: Matthiae Alberii Brixinensis Legvm Licentiati Oratio Nvptialis Angelipoli In Nvptiis Iacobi Loccher Philomvsi Habita, [Ingolstadt], [1519] [VD16 A 1265]. Tekst Trankvilova epigrama u elegijskim distisima (8 stihova), na snimci br. 10 digitalizata, glasi:

Tranquillus Parthenius suo Alberio

Rara tuum probitas excultum pectus amicta
Nec minor ingenij est fama futura tui.
Scilicet et teneris nondum digressus ab annis
Aequora secura feruida lintre secas.
Quid referam doctas quas dudum tingere chartas
Et licuit Phoebi solicitasse chelim?
Tam bene nunc docto sponsalia dixeris ore
Vt melius nunquam dicere posset Himen.

Stilska vježba

Erazmo, Ciceronianus (1528):

Hanc sententiam:
"Issus Christus, uerbum et filius aeterni patris, ⟨saluator, Dominus⟩,
iuxta prophetias uenit in mundum
ac factus homo sponte se in mortem tradidit
ac redemit ecclesiam suam
offensique patris iram auertit a nobis
eique nos reconciliauit,
ut per gratiam fidei iustificati et a ⟨satanae⟩ tyrannide liberati inseramur ecclesiae
et in ecclesiae communione perseuerantes
post hanc uitam consequamur regnum caelorum"
sic efferet Ciceronianus:
"Optimi Maximique Iouis interpres ac filius, seruator, rex,
iuxta uatum responsa ex Olympo deuolauit in terras
et hominis assumpta figura sese pro salute rei publicae sponte deuouit diis manibus
atque ita contionem (siue ciuitatem siue rem publicam) suam asseruit in libertatem
ac Iouis O- M- uibratum in nostra capita fulmen restinxit
nosque cum illo redegit in gratiam,
ut persuasionis munificentia ad innocentiam reparati et a sycophantae dominatu manumissi cooptemur in ciuitatem
et in rei publicae societate perseuerantes,
cum fata nos euocarint ex hac uita, in deorum immortalium consortio rerum summa potiamur".

Valja primijetiti da izmjene nisu samo leksičke, nego i sintaktičke, a zahvaćaju i red riječi; npr. factus homo > hominis assumpta figura. Erazmo jest karikirao, ali istovremeno pokazuje nešto što je svatko od humanista bio kadar (s mjerom) napraviti.

U ime oca

Prenosimo poziv, verbatim:

DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Trg bana J. Jelačića 7/I, Zagreb
*Susreti u DHK* - Tribina

Sa zadovoljstvom pozivamo sve ljubitelje književne baštine na predstavljanje nove knjige u uglednoj ediciji "Sabrana djela Marka Marulića"

Latinska manja djela II.
Književni krug Split, 2011.

Knjigu, koju je nastala zahvaljujući priređivačkom i prevoditeljskom radu Vedrana Gliga, Veljka Gortana, Nevena Jovanovića, Darka Novakovića i Vlade Rezara, predstavit će:

akademik Mirko Tomasović
akademik Darko Novaković
doc. dr. Neven Jovanović

Voditeljica Tribine DHK
Lada Žigo

U ime oca hrvatske književnosti!

Očekujemo Vaš dolazak u DHK,
6. lipnja 2011. u 12 sati!

Farlati o svetom Dujmu

Građu koju donosi Illyricum sacrum o svetom Dujmu možete vidjeti (kao fotografije stranica iz latinskog izvornika) na sljedećim adresama:

• prvi dio


• drugi dio

Fotografirane su stranice 1,404--516.

Laudationes i Wordle

Zahvaljujući programu Wordle (točnije, Wordle Advanced), evo grubog prikaza najčešćih riječi u korpusu Laudationes urbium Dalmaticarum. Funkcionalne su riječi ispuštene, promjenjive su riječi lematizirane, tj. svedene pod jedan rječnički oblik.

Laudationes urbium

Laudationes urbium, mali korpus latinističkih pohvala gradova na istočnoj obali Jadrana, podskup je zbirke Croatiae auctores Latini. Pretraživanje ovoga podskupa moguće je sa stranice Laudationes urbium Dalmaticarum.

Podskup trenutačno sadrži 43 zasebna dokumenta koji su djelo oko 40 autora.

Prvi rezultati proizašli iz sastavljanja ovoga potkorpusa i njegovih pretraživanja bit će izloženi na ovogodišnjoj konferenciji Renaissance Society of America i Societas internationalis studiis neolatinis provehendis, u Veneciji, u travnju. Naslov je referata "A first look into the corpus of humanist laudationes urbis on the eastern Adriatic coast". Sažetak je dostupan na stranici panela (u okviru stranica Odsjeka za klasičnu filologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu).

Nardino Celinese

Napokon nam je u rukama članak Lorenza Calvellija "L'opera letteraria di Nardino Celinese. Storia di un codice ritrovato", Aquileia Nostra , Vol. 74 (2003), S. 557-584. Calvelli je ušao u trag kodeksu s Nardinovim pjesmama --- kodeks je svojevremeno bio u knjižnici mletačkog bibliofila Bernarda Trevisana (1652--1720), onda je nekoliko puta mijenjao vlasnike da bi konačno, kao ostavština Agostina Marie Molina (u. 1840), dospio u Osimo (gdje je Molin bio biskupov tajnik i profesor teologije). Sada se kodeks nalazi u knjižnici ustanove Istituto Campana per l'Istruzione Permanente, pod signaturom ms. 18.L.13.

Kodeks je naslovljen: Quaedam opera /poetica/ Publij Nardini Celinei Foro-Iuliensis, s datacijama: 1508 / ms. 1500 circa / MDXX XI KL Maii P M S IADREN. (Calvelli 2003:580 bilj. 50 predlaže tumačenje "praeceptor magister salariatus Iadrensis" ili "publicus magister scholarum Iadrensium").

Sadržaj kodeksa, prema Calvelli 2003:574:

1. Carmina Publi Nardini Celinei Foroiuliensis de bello Gallico. Liber primus, p. 2. Liber secundus, p. 13


2. Oratio eiusdem ad sanctissimum papam Iulium II dicta a fratre... ordinis Sancti Francisci, p. 18


3. Defensio Parmenidis contra Aristotelem, p. 21 tergo


4. Epistola Grisogoni Cedulini Palladio, p. 23 tergo


5. Responsum Palladii Fusci Grisogono, p. 23 tergo


6. Epistola Publi Nardini Celinei Palladio Fusco, p. 24


7. Carmina de ermophrodita per dominum Antonium Panormitanum, p. 26 tergo


8. Epitaphium Lucii papae III, p. 26 tergo


9. Paulus Simoni epitaphium, p. 26 tergo


10. Simon Paulo carmina, p. 27


11. Epigramma. Iudaeus ad Virginem, p. 27


12. Carmina Publi Nardini Celinei de amore Paule Soppe, p. 29 (Incipit: Cum sol australes pronus descendit ad oras. Desinit: Incolumis redeas, tunc ego magna canam.)


13. Carmina eiusdem ad cardinalem Rangonum, p. 30


14. Carmina eiusdem ad Corneliam Tetricam, p. 31


15. Eiusdem ad Carolum Cyprianum, p. 31


16. Epigramma ad Iacobum, p. 31 tergo


17. Eiusdem ad Leonardum Contarenum, p. 31 tergo


18. Carmina eiusdem ad eumdem, p. 32


19. Carmina in falsum detractorem eiusdem, p. 33 tergo


20. Epigramma in laudem magistri domini Bernardini Bondumier, p. 34


21. Eiusdem domino Sarladino Soppe, p. 34 tergo


22. Eiusdem in morte Bernardini Galleli pontificis, p. 35


23. Epigramma ad eumdem, p. 35


24. Epitaphium in laudem Paladini Begnae, p. 35


25. Epigramma ad nimpham Paulam Septam, p. 35 tergo


26. Epitaphium, p. 35 tergo


27. Epigramma de avariza, p. 35 tergo


28. Epigramma de bello Gallico, p. 35


29. Epigramma de morte, p. 35


30. Epigramma ad amicum, qui haedum dono recepit, p. 35


31. Epigramma ad puellam Ursulam, p. 35


32. Elegia de Trinitate, p. 35 tergo


33. Egloga eiusdem, p. 37


34. Epigramma responsum, p. 37 tergo


35. Elegia de Venetis, p. 38 tergo


36. Epistola eiusdem Leonardo Michali, p. 39


37. Epistola eiusdem ad eumdem, p. 40 tergo


38. Epistolae duae eiusdem sine titulo, p. 40 tergo


39. Epistola eiusdem domino Antonio Iustiniano, p. 41 tergo


40. Elegia eiusdem de luxu, p. 42


41. Epigramma eiusdem in Palladium, p. 42 tergo


42. Elegia de papa Iulio II, p. 43


43. Epistola ad Fedricum Grisogonum, p. 44


44. Carmina de dolo et fallacia, p. 45


45. Epigramma ad Marcum quia ipsi donaverat vinum, p. 45 tergo


46. Epistola ad Ptolomeum, p. 46 tergo


47. Carmina ad eumdem, p. 47


48. Epitaphium Fabiani pueri, p. 47 tergo


49. Ekpistola elegiaca ad lectorem Cynthiani, p. 49


50. Epigramma eiusdem ad Elium Lampridiium, p. 50 (vjerojatno Crijeviću)


51. Epigramma Palladi Fusci in laudem eiusdem ad Elium Lampridium, p. 50 tergo


52. Elegia Publi Nardini Celinei de somno, p. 52 tergo


53. Elegia eiusdem ad Ioannem Cyprianum de fortuna, p. 54 tergo


54. Elegia eiusdem de voluptate, p. 57


55. Egloga ad quendam qui uxorem suam interfecerat, p. 59 tergo


56. Epigramma eiusdem Mario suo, p. 63 tergo


57. Contra quosdam sophistas eiusdem, p. 64


58. Elegia eiusdem magnifico Petro Zeno, p. 64 tergo


59. Elegia eiusdem Dantesco poetae et oratori, p. 65 tergo


60. Carmen eiusdem de situ Iadrae, p. 67 (1508. Incipit: Accipe ab Issaeis ad te venientia campis. Desinit: Si tibi non curas vivere, vive mihi.)


61. Epistola consolatoria eiusdem ad Augustinum Mulam de morte Aloysii eius filii (prosa, 1518. Incipit: Quamvis obitus filii tui atque discipuli nostri, praefecte clarissime, non mediocri me dolore conficiat... Desinit: Iam iam doloribus et lacrymis abstine. Vale ut optamus.), p. 70


62. Ad eumdem praefectum Iadrae elegia de iustitia, p. 73 tergo


63. Elegia eiusdem sive epistola ad Bartholomaeum Avianum, p. 74


64. Ad magnificum Paulum praefectum Patavii, p. 74 tergo


65. Dialogus de fide violata Venetis a rege Gallorum, p. 75.

Bibsonomy bibliografija hrvatskih latinista

Bibsonomy je internetski alat za jedan od temeljnih znanstvenih poslova: sastavljanje bibliografija. Kako radnih i osobnih, tako i zajedničkih i sveobuhvatnih. Bibsonomy omogućava još i "izvoz" bibliografskih zapisa u različitim formatima (prikladnima za "lijepljenje" u znanstvene radove, na primjer), ali i razmjenu i pronalaženje tih zapisa: na Bibsonomy niste sami --- imate pristup tuđim radnim bibliografijama; naravno, onima koje su, po odluci autora, javne.

Očito, ovaj je društveni aspekt bibliografskog alata tim korisniji što se više ljudi njime služi (to je, uostalom, razlog za uspjeh Wikipedije, YouTubea i sličnih aplikacija); zato Bibsonomy i jest slobodno dostupan svima. Odlično radno i nastavno pomagalo!

Na Bibsonomy postoji oznaka hrvatski latinisti.

Bibsonomy je, inače, djelo Knowledge & Data Engineering Group Sveučilišta u Kasselu, Njemačka.

Dobrodošli!

Hrvatska kulturna baština

Jedan interesantan portal (u izvedbi Ministarstva kulture Republike Hrvatske) zove da ga se ispuni sadržajem. A dosta toga već i ima.

Hrvatska kulturna baština: www.kultura.hr



Projekt Digitalizacije hrvatskih latinista pregovara o uvrštavanju na stranice Hrvatske kulturne baštine. Bit će tu i za Marulića mjesta, vjerujem.

Marulićev opis Splita slobodno dostupan

Ljubaznošću nakladnika (Književni krug Split i Marulianum), na stranicama Odsjeka za klasičnu filologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu slobodno je dostupan tekst knjige Bratislava Lučina Marulićev opis Splita (Split, 2005; dostupan je PDF od oko 260KB; ilustracije izostavljene). Knjiga donosi uvod, te dvojezično izdanje nekoliko humanističko-renesansnih tekstova o Splitu.

WorldCat ima bibliografski opis ove knjige.

Quomodo fiat poeta?

Pitanje oko kojeg se često vrtimo jest: "Iz kojih su knjiga humanistički i renesansni (i svi ostali) latinisti mogli učiti kako se pišu stihovi?" Točnije, ne kako se pišu (to su učili u školi), nego kojim se riječima pišu. Još točnije — ako se stihovi sklapaju poput lego-kockica, gdje su stihotvorci nalazili svoje elemente?

Prvi je odgovor, naravno, temeljito su proučili antičke autore (uključujući i kršćanske, uključujući i one koje danas ne čitamo ni u snu, osim ako ih ne priređujemo za Teubnera ili Oxford).

No morao je postojati, onda kao i danas, kraći put.

Jedan prolaz do tog kraćeg puta daje njemačka zbirka Thesaurus Eruditionis (dio projekta CAMENA / MATEO, Sveučilišta u Mannheimu).

Tamo su, pod "Poetica", u cijelosti dostupni sljedeći stihotvorački priručnici:

• Pontanus, Jacobus S.J. (1542-1626): Poeticarum institutionum libri tres. Tyrocinium poeticum. - Ingolstadt: David Sartorius, 1594. - 588 S. ; 8o.


• Vossius, Gerardus Joannes (1577-1649): De Artis Poeticae Natura, Ac Constitutione Liber. - Amstelodami: Apud Ludovicum Elzevirium, 1647. - [4] Bl., 86 S., [7] Bl. ; 4o.


• Vossius, Gerardus Joannes (1577-1649): Poeticarum Institutionum Libri Tres. - Amstelodami: Apud Ludovicum Elzevirium, 1647. - [10] Bl., 80 S., [1] Bl., 192, 119 S., [30] Bl. ; 4o.
  
• Vossius, Gerardus Joannes (1577-1649): De Imitatione cùm Oratoriâ, tum praecipuè Poeticâ; Deque Recitatione Veterum, Liber. - Amstelodami: Apud Ludovicum Elzevirium, 1647. - [4] Bl., 62 S., [4] Bl. ; 4o.
  
• Weinrich, Melchior (publ. ca. 1610-1637): Aerarium poeticum. 7. ed. [hrsg. v. ] Joseph Clauder (1586-1653). Frankfurt/M., 1677. 1351 S., [72] Bl. ; 8o.
  
• Masen, Jacob: Palaestra eloquentiae ligatae. - Köln: Demen, 1682-1683. - Bd. 1: 1682. [5] Bl., 406 S. - Bd. 2: 1683. 481 S., [5] Bl. - Bd. 3: 1683. [3] Bl., 575 S., [1] Bl. ; 12o.
  
• Masen, Jacob S.J. (1606-1681): Ars nova argutiarum eruditae & honestae recreationis. - Köln: H. Rommerskirchen, 1711. - 261 S., [4] Bl. ; 8o.
  

Nisu XV. i XVI, nego više XVII–XVIII st, ali oni prosljeđuju svima poznate mudrosti. Svakako su polazna točka mnogih nama zanimljivih istraživanja.

Još jedno izdanje Davidijade

Marko Marulić:
Davidijada

Priredio latinski tekst, preveo,
komentirao i dodao kazala:
Branimir Glavičić

Demetra, Zagreb
(lipanj) 2007






Sadržaj

Riječ unaprijed
I. Važnost proučavanja Marulićeve Davidijade XIII
II. Marulićev pravopis u latinskim autografima XXV
III. O Marulićevu alegorijskom tumačenju Davidijade XXIX
IV. Treba li u Davidijadi V 23 čitati hiatum mj. hiacum? XXXVII

Posveta 3
Davidijada 7
Alegorijsko tumačnje Davidijade 383
Komentar 415

Kazalo imena i pojmova
Usporedni popis biblijskih imena
Index nominum
Bilješka o Branimiru Glavičiću

Iz priređivačeve Riječi unaprijed:

"(…) latinski tekst (…) je donesen striktno prema Marulićevu pravopisu u izvorniku (…) Sve su kratice (…) razriješene, a razriješeno je stavljeno u zagrade."
"Hrvatski je tekst pregledan i uveden veći broj muških cezura u sredini stiha kao i povećan broj dvosložnih stopa (…)"
"Umjesto uobičajenog općeg uvoda donosim nekoliko svojih prethodno objavljenih studija u skraćenu obliku (…)"

Damjan Beneša, De morte Christi

Latinski ep De morte Christi Damjana Beneše (Dubrovnik, 1476–1539), Marulićeva suvremenika, objavljen je nedavno u prvom, i to kritičkom izdanju, kao prva knjiga niza Hrvatska književna baština: Građa za povijest hrvatskog latinizma (Zagreb: Ex libris, 2006; ISBN 953-6310-70-8). Benešin je ep, koji obaseže deset pjevanja i 8486 stihova (tiskana knjiga ima 400 stranica), priredio i detaljno analizirao Vladimir Rezar, s Odsjeka za klasičnu filologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Sadržaj knjige

• Zašto pokrećemo ovaj niz?


• Vladimir Rezar: De morte Christi Damjana Beneše




• Književna ostavština Damjana Beneše


• Analiza epa De morte Christi


• Završni osvrt




• Načela pripreme kritičkog izdanja teksta epa De morte Christi


• Tumač kratica korištenih u bilješkama uz tekst epa


• Damjan Beneša: De morte Christi


• Index nominum et locorum


• Kratak sadržaj epa


• Summary: The De morte Christi by Damjan Beneša

Ignjat Đurđević: Christus Dominus in pagella punctim depictus

In media calami consedit mucro papiro
  Tinxit et exigua candida lina nota.
Mox iterum atque iterum salienti pollice ductus
  Suppositas pupugit non sine lege nives.
Iam folii candor sensim laceratus in umbras
  Degenerat, maculis area tota latet.
Tantaque congeries speciem coalescit in unam,
  Visus et a fusca surgere nube decor.
Mirandum, quod lux non fecerat, umbra peregit,
  Finxit et exanimem guttula nigra Deum.
Quam merito expressit Domini pia gutta dolores
  Membraque et Isacio verbere tergus hians.
Nam dum submergi poenis gravioribus ardet,
  Iste dolor cupido nil nisi gutta fuit.

Krist Gospodin poentilistički naslikan na listiću

Oštar je pisaljke vrh dotaknuo sredinu papira;
  ostavio je sitan trag, bijeli obojio list.
Opet i opet poskakujuć vrh, pod prstima plešuć,
  snježnu je bjelinu bo; postoji tu neki red.
Malo-pomalo, i sjaj je lista ukaljan, zagađen sjenom,
  mrlje se šire po svem prostoru papira već.
Množina takvih biljega srasta u jedan prizor,
  oblačna tmuša, gle, rađa ljepotu i sklad.
Čudesno: što ne mogaše svjetlo, učinila je sjena,
  sitna je crna kap postala izmučen Bog.
Pravo je da pobožna kaplja Gospodinovu prikaza bol, i
  šibe izraelitske žig, živih rana krik;
jer u požaru želje da uroni u još teže kazne,
  Njegovoj žudnji ta bol bila je samo kap.

(Negdje 1999–2001 preveo NJ.)

Prigodnice

Velik dio poezije na latinskom (i grčkom) čine prigodnice, pjesme nastale da bi uveličale neki društveni ili privatni događaj. One bacaju istraživača u lagani očaj: definitivno se ne radi o "Himalajama" književnosti (kako bi rekao Stanko Lasić), ali one postoje, u velikim količinama, saplećemo se o njih svaki čas. One su gros novolatinske književnosti, i, u izvjesnom smislu, tlo, humus iz kojeg su izrasli oni (malo) veći autori i njihova djela.

S druge strane, prigodnice su krasna građa za korpusna istraživanja. Jedno je takvo, dostupno putem interneta, Academia Gustaviana (1632-1656) ladinakeelse juhuluule tekstikorpus (Korpus akademskog prigodnog pjesništva na Academia Gustaviana, 1632–1656); predstavlja pjesme nastale i tiskane na Akademiji u Dorpatu (danas Sveučilište u Tartuu, Tartu, Estonija).

Korpus se dijelom zasniva na bibliografiji Druckerei der Universität Dorpat 1632-1710. Geschichte und Bibliographie der Druckschriften, E.-L. Jaanson, Tartu 2000.

Novo izdanje Davidijade

BRILL ACADEMIC PUBLISHERS

M. Marvli Delmatae Davidias
M. Marcovich †

Not yet published. Expected March 2006
ISBN 90 04 14963 5
Hardback (256 pp., Latin, [with English texts])
List price: EUR 125.- / US$ 169.-
Mittellateinische Studien und Texte, 33
This product is part of: Mittellateinische Studien und Texte

The Christian monumental historic-heroic epic Davidiad is the masterpiece of the prolific Croat Humanist Marko Marulić (Marcus Marulus, 1450-1524). The poem, comprising 6765 Latin hexameters, and divided into 14 books, was never published, and eventually even thought to be lost. Marulić's autograph resurfaced in the Biblioteca Nazionale of Turin, although it had been heavily damaged during the huge fire in January 1904. For the present edition the author has collated the original manuscript in Turin, made additional corrections, adopting the suggestions of Veljko Gortan, and reduced his first edition (1957, Mérida) to an absolutely necessary minimum. He has also enclosed a brief Vita Maruli, written by Marulić's contemporary Latin poet of Split, Franjo Božičević (Franciscus Natalis, 1469-1542).Readership: Academic libraries, specialists and students of Latin epic poetry (classical, medieval and modern), and specialists and students of Christian poetry.
Miroslav Marcovich taught at a number of universities, most recently that of Illinois in Urbana-Champaign. He has authored some twenty books and more than three hundred scholarly articles. In the last two decades of his life he prepared major critical editions of several patristic authors.

Izvor: http://www.brill.nl/m_catalogue_sub6_id23910.htm