Ciceron u Imotskome

"Najstarija i najvrjednija knjiga koju [imoćanski] franjevci čuvaju u svojoj knjižnici jest rukopisni kodeks Marka Tulija Cicerona". Ono što nisam znao jest da je taj kodeks nastao u Veneciji 1422, da su ga naručili humanisti Francesco i Ermolao Barbaro, da je pisar, po svemu sudeći, Giovanni Aretino. O tome je pisao 1969. M. Regoliosi, u drugom dijelu članku o novim istraživanjima o Tortelliju (M. Regoliosi, 'Nuove ricerche intorno a Giovanni Tortelli' , Italia Medioevale e Umanistica, 9 (1966), 123-189; 12 (1969), 129-196), a 1988. Martin C. Davies u časopisu Humanistica Lovaniensia (Davies, M. C. (1988), 'An Enigma and a Phantom: Giovanni Aretino and Giacomo Languschi', Humanistica Lovaniensia 37, 1–29), a .

Nešto nakon Daviesa, kodeks je opisao i analizirao i Hrvatin Gabrijel Jurišić, "Nepoznati Ciceronov kodeks u Imotskom", Čuvari baštine, Imotski, 1989, 391-405 (Jurišić ne spominje ni Regoliosija ni Daviesa).

Što to znači za nas? Dobro bi bilo sigurno znati kada je kodeks stigao u Imotski (možda kasno; Jurišić pretpostavlja: "U Imotski kodeks je donio vjerojatno fra Paškal Vujičić [1826-1888], biskup i posljednji apostolski vikar u Bosni, koji je rodom bio iz Glavine"). No, bez obzira na provenijenciju, sada je dio naše baštine; valja iskoristiti Jurišićev opis, te usporediti tekstove u kodeksu s rukopisnom tradicijom ondje sačuvanih Ciceronovih djela. Odlična građa za diplomski rad, kolege!